Na Islamskom pedagoškom fakultetu postoje odsjeci Islamska vjeronauka te Socijalna pedagogija i duhovna skrb (SPDS). Razvojni plan Fakulteta predviđa osnivanje novog odsjeka, već od naredne akademske godine.

Nakon diplomiranja i sticanja zvanja bakalaureat islamske vjeronauke, naši svršenici mogu dobiti zaposlenje u osnovnim i srednjim školama kao profesori islamske vjeronauke te raditi u brojnim vjerskim ustanovama kao savjetnici. Svršenici medresa mogu, uz polaganje razlike u predmetima, nakon okončanja studija na Islamskom pedagoškom fakultetu, raditi kao imami, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu.

Svršenici odsjeka Socijalna pedagogija i duhovna skrb, sa zvanjem bakalaureat socijalne pedagogije i duhovne skrbi, zaposliti se mogu u centrima za socijalni rad, u centrima za mentalno zdravlje, u kazneno-popravnim zavodima, u zavodima za liječenje ovisnosti, u domovima za djecu bez roditeljskog staranja, ustanovama koje brinu o osobama treće životne dobi, kao i u ustanovama za pomoć osobama sa psihofizičkim poteškoćama u razvoju, u nevladinim organizacijama i svim organizacijama koje rade s marginalnim grupama.

Obavijest o terminima upisa na Islamski pedagoški fakultet, kao i potrebnoj dokumentaciji, postavlja se svake godine blagovremeno na WEB stranicu Fakulteta.

Islamski pedagoški fakultet objavljuje javni Konkurs za upis studenata u I godinu I i II ciklusa studija. Pravo učešća na KONKURSU imaju državljani Bosne i Hercegovine i strani državljani sa završenom odgovarajućom srednjom školom u četverogodišnjem trajanju u Bosni i Hercegovini, kao i kandidati koji su srednju školu završili izvan Bosne i Hercegovine, a za koje je nakon postupka ekvivalencije utvrđeno da imaju završeno adekvatno obrazovanje za nastavak školovanja.

Izbor kandidata vrši se na osnovu Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje redoslijeda prijema kandidata za upis studenata u I godinu studija na Univerzitetu u Bihaću, kao i pojedinačnih kriterija Fakulteta za vrjednovanje ocjena iz predmeta relevantnih za odgovarajući studij.

Prilikom prijema novih studenata nije predviđeno polaganje prijemnog ispita.

Prilikom prijave na konkurs se predaju originali ili ovjere kopije, a prilikom upisa se predaju isključivo originalni dokumenti.

Godišnja školarina za redovne studente je 200 KM (prva godina studija) odnosno 100 KM (ostale godine studija), za redovne-samofinansirajuće studente 800 KM, a za vanredne studente 1200 KM.

Da, školarinu za samofinansirajući i vanredni studij je moguće plaćati u četiri iste mjesečne rate.

Islamski pedagoški fakultet je opremljen svime što je potrebno studentima za postizanje izvanrednih rezultata. Pored fonolaboratorija i informatičkog kabineta, naša biblioteka sadrži preko 10.000 naslova stručne literature. Svaka učionica je opremljena računarom, projektorom i projekcijskim platnom.

Da, u zgradi Fakulteta se nalazi i studentski dom sa 36 soba. Sobe su dvokrevetne i četverokrevetne, a svaka ima privatno kupatilo. Korisnici studentskog doma Islamskog pedagoškog fakulteta imaju pravo i na tri kompletna obroka u našem restoranu. Također, na raspolaganju im je i vešeraj, teretana, a kompleks je u potpunosti pokriven Wi-Fi mrežom.

Na Fakultetu se redovno organiziraju kursevi stranih jezika, edukacije i obuke iz različitih oblasti, a ove aktivnosti su obično besplatne za naše studente.

Nakon završenih studija na odsjeku Islamska vjeronauka se stiče zvanje bakalaureat islamske vjeronauke (nakon drugog ciklusa: magistar religijske edukacije), dok na odsjeku Socijalna pedagogija i duhovna skrb se stiče zvanje bakalaureat socijalne pedagogije i duhovne skrbi (nakon drugog ciklusa: magistar socijalne pedagogije (i duhovne skrbi)).

Da, naš Fakultet ima razvijenu saradnju s brojnim europskim univerzitetima i aktivni smo učesnik Erasmus i Mevlana razmjena, kako studenata, tako i osoblja. Naši studenti su dosad boravili na univerzitetima u Portugalu, Austriji i Poljskoj, a svake godine imamo studente turskih univerziteta na razmjeni.

Svi predmeti, u svim semestrima i akademskim godinama, su jednosemestralni i nose ECTS bodove. Prilikom upisa godine studenti upisuju izborne predmete iz zimskog semestra, a prilikom upisa predmeta za ljetni semestar upisuju izborne predmete iz ljetnog semestra. Pravila za upis predmeta iz izborne grupe moraju biti opisana u ECTS bodovima. Za svaki semestar se definira kvota za upis u obliku najmanjeg i najvećeg opterećenja (kvote) u ECTS bodovima koje student u semestru može imati.