Islamski pedagoški fakultet (IPF) u Bihaću u subotu (24.10.2020.) bio je domaćin IV naučne konferencije s međunarodnim učešćem, pod nazivom "Migracije u savremenom dobu - uzroci i posljedice".
Islamski pedagoški fakultet (IPF) u Bihaću u subotu (24.10.2020.) bio je domaćin IV naučne konferencije s međunarodnim učešćem, pod nazivom "Migracije u savremenom dobu - uzroci i posljedice".
Uz strogo poštivanje propisanih epidemioloških mjera, na konferenciji su svoje radove izložili profesori bihaćkog, ali i nekoliko europskih univerziteta. Izlaganja su bila organizirana kroz tri tematske sesije, a skupu su se obratili i stručnjaci iz prakse - predstavnik IOM-a Nataša Žunić Omerović, predsjednica Udruženja Žene sa Une Aida Behrem te portparol MUP-a USK-a Bahrudin Dželalagić.
Ispred organizatora prisutne je s planiranim radom sesija upoznao docent dr.sc. Hakija Kanurić, a skupu su se obratili i muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, ministar pravosuđa i uprave u Vladi USK Asim Dizdarević te ispred kabineta gradonačelnika Grada Cazina Jusuf Bajraktarević.
Prva sesija pod nazivom "Uticaj lokalnih migracija na Bosnu i Hercegovinu", uz predsjedavanje prof. dr.sc.Hariza Šarića, obuhvatila je radove mr.sc. Admira Lisice (Muzej Alija Izetbegović), mr.sc. Faruka Hodžića (Sarajevo School of science and technology), doc. dr.sc. Sene Družić i mr.sc. Smaile Balić Rahmanović (IPF) te doc. dr.sc. Elvire Ćatić-Kajtazović (Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću).
Profesor dr.sc. Izet Terzić moderirao je drugu sesiju pod nazivom "Uticaj globalnih migracija na Bosnu i Hercegovinu" tokom koje su radove izložili dr.sc. Hariz Šarić (Univerzitet u Tuzli), dr.sc. Ahmed Kulanić (Institut za bošnjačke studije), mr.sc. Dijana Sulejmanović (IPF) te mr.sc. Mirsada Abdić (Centar za socijalni rad u Ljubljani, Slovenija).
Uz predsjedavanje mr.sc. Dijane Sulejmanović, treća sesija na temu "Status migranata u 'tuđim' zemljama" obuhvatila je rad profesora dr.sc. Nevzeta Veladžića te online izlaganja uz simultano prevođenje dr.sc. Mustafe Acara (Ured za vjerska pitanja u Istanbulu, Turska) dr.sc. Alije Avdukića (Univerzitet Dundee, Škotska) te dr.sc. Mohammeda Alsaghira (Al-Maktoum College).
Izlaganjem zaključaka, konferenciju je zatvorio predsjednik Naučnog odbora, profesor dr.sc. Sulejman Topoljak.
Naučna konferencija "Migracije u savremenom dobu - uzroci i posljedice" održana je uz podršku kantonalne Vlade, Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Kulturnog centra "Kralj Fahd" te gradova Bihać i Cazin.
Nakon uvodnih izlaganja, te tri sesije, učesnici konferencije, zajedno sa Naučnim odborom konferencije, donijeli su sljedeće zaključke:
1. Konferencija je u potpunosti opravdala svoj cilj održavanja s obzirom na aktuelnost tematike koja se tretirala na konferencije i njenoj lokalnoj i globalnoj refleksije i uticaju na sve segmente savremenog ljudskog društva i civilizacije. Odaje se priznanja i zahvala organizatoru Konferencije Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću, te Naučnom i Organizacionom odboru konferencije na uspješnoj organizaciji iste i toplom gostoprimstvu kojeg su pružili svim učesnicima.
2. Migracije su prirodna refleksija razvoja ljudskog društva i civilizacija, postajale su i postojaće sve dok traje život na ovoj planeti, te ih je stoga bespredmetno na bilo koji način sprečavati, osuđivati i ignorisati, ali ih je potrebno kanalisati, nadzirati i usmjeravati.
3. Historija ljudskog roda pamti dvije vrste migracija: prirodne (nenasilne) i neprirodne (nasilne). Prirodne su posljedice kozmičko-društvenih procesa i promjena na planeti koje treba prihvatiti kao prirodne nužnosti uzrokovane od Više Sila, zbog nama poznatih ili nepoznatih razloga i mudrosti i s toga je ljudski rod dužan priteći u pomoć onima koji su iskušani s tim prirodno-društvenim fenomenima kako be se ponovo uspostavila ravnoteža na Zemlji i zavladao na njoj mir i pravda.
4. Nasilne migracije treba razumijevati isključivo i samo kao posljedice ljudske pohlepe, globalizma, nasilja, oholosti, nehumanosti, egoizma, individualizma, utilitarizma, licemjerstva i nedoslijednosti. Migracije u savremenom dobu su bez ikakve sumnje nasilne migracije koje su također posljedice navedenih uzroka, društvenih promjena i globalizacije, te su s toga globalni problem sa lokalnim refleksijama i posljedicama.
5. Nijedna bolest se ne može izliječiti ako se ne otkriju i ne otklone njeni uzroci, s toga i savremene globalne i nasilne migracije treba posmatrati u svjetlu ovoga pravila, jer su jedna od najopasnijih društvenih bolesti savremenog čovječanstva. Ukoliko se iskreno ne pristupi lociranju i otkrivanju njihovih pravih uzroka i svjesno, iskreno i dobronamjerno ne pristupi njihovom uklanjanju i eliminiranju biće savremene civilizacije će zadesiti opasan maligni karcinom od koga se neće moći nikada više oporaviti.
6. Savremene migracije su globalni problem sa lokalnim refleksijama i posljedicama. Naša zemlja, Bosna i Hercegovina nije mogla biti imuna na posljedice tog problema. Ona kao nijedna druga zemlja u okruženju, pa i u svijetu, trpila je i trpi najopasnije posljedice migracija kako onih globalnih razmjera – useljeničke, tako i onih lokalnih i regionalnih - iseljeničke.
7. Globalne migracije se ogledaju u prilivu velikog broja migranata iz različitih afro-azijskih zemalja, koji predstavljaju istinske sigurnosne, ekonomske i druge društvene prijetnje našoj zemlji, koja, kako zbog svog političkog uređenja, tako i zbog svoje slabe ekonomske razvijenosti, nije u mogućnosti nositi se sa tim novonastalom migracijskom problematikom.
8. Bosna i Hercegovina sama ne može riješiti globalni problem migracija čije negativne posljedice itekako osjeća i još dugo će osjećati. S toga se rješenje ogleda u dvije dimenzije: međunarodnoj predstavljenoj u iskrenoj koordinaciji sa susjednim državama radi razmjene podataka o migrantskoj populaciji koja se kreće takozvanom balkanskom rutom, kontroli granica i zaustavljanja nelegalne migracije radi legalne. Na tom putu se treba osnažiti saradnja i razumijevanje svih balkanskih zemalja s ciljem rješavanja i stavljanja pod kontrolu ovoga problema koji se tiče svih tih zemalja, jer on negativno utiče kako na njihovu unutrašnju bezbjednost tako i ekonomski razvoj ekvivalento njihovoj ekonomskoj razvijenosti i organiziranosti na putu njegova rješavanja. Unutrašnja dimenzija rješenja ovoga problema naše zemlje se ogleda u istinskoj koordinacije svih sektora društva počevši od najviših državnih organa, entiteta, kantona, općina, stručnih tijela, akademske i obrazovne zajednice i lokalnih nivoa vlasti. Samo na taj način se može ovaj problem staviti pod kontrolu.
9. Pri rješavanju ovog problema ne smije se uvažiti princip generalizacije, jer svaka generalizacija je u startu nepravedna i osuđena na neuspjeh. Ljudsko dostojanstvo, tj. ljudska prava i slobode, se moraju zaštiti svakom čovjeku bez obzira na njegov društveni status, porijeklo, vjeru, naciju, itd., i to su osnovni principi koje proklamira islam i međunarodne deklaracije o ljudskim pravima i slobodama. Pri tome treba slijediti princip integracijske selektivnosti jer je on bliži pravdi i pravičnosti kao i zaštiti ljudskog dostojanstva, te zaštiti države, lokalnog stanovništva, njihove sigurnosti, imovine i obezbjeđenju sigurnosti svima.
10. Evidentno je da se Bosna i Hercegovina suočava i sa lokalnim migracijama - iseljavanjem njena stanovništva u evropske i prekookeanske zemlje, što je bez sumnje opasnije po njen opstanak od problema useljeničke migracije. Proces prisilnog iseljavanja stanovnika naše zemlje počeo je tokom agresije na R BiH, intenzivirao se nakon rata a kulminirao u posljednjih nekoliko godina. Ta opasnost se posebno ogleda u iseljavanju radno sposobnog stanovništva sa cijelim njihovim porodicama, te u odlivu mozgova i ostajanju starijeg, tj. radno nesposobnog stanovništva. Kako se vidjelo iz izloženih referata zaključeno je da ukoliko se ovakav trend nastavi za nekoliko desetljeća naša država će postati država staraca, bez radno sposobnog i mladog stanovništa, što u krajnjoj konzekvenci ugrožava njen opstanak.
11. Da bi se zaustavio taj proces neophodno je da se angažiraju sve njene snage i potencijali; pojedinci, uža i šira zajednica i državne institucije, svako u svom domenu, jer u situacijama kriza i opasnosti, a posebno biološko-pravnog nestanka, ne smije se niko štedjeti, niti opravdavati i uzmicati. Bez sumnje u tome su najodgovorniji oni koji imaju najveće ovlasti, tj. oni koji su preuzeli na sebe brigu o zaštiti, razvoju i opstanku zemlje i njenih stanovnika. Ukoliko taj emanet ne izvrše ili ne budu sposobni da to urade oni koji su im dali i povjerili tu tešku dužnost moraju reagirati, te ih upozoriti da se uozbilje ili da im uskrate povjerenje i dati ga nekome ko mu je dostojan.
12. U svakom društvu umni ljudi, tj. akademska zajednica je pokretač naučno-društvenog razvoja i napretka, pa je s toga i najodgovornija za sve što se dešava u jednom društvu i državi. Vidljivo je da je akademska zajednica u našoj državi vrlo tiha i zbunjena, pa su i posljedice te šutnje, zbunjenosti i nepodizanja akademskog glasa očite i negativno se odražavaju kako na naše društvo i državu tako i na užu i širu zajednicu. Ova konferencija je jedan mali korak na putu ka tome da se ta praksa promijeni i uravnoteži. S toga neka bude i jedan od zaključaka i preporuka ove konferencije da se na ovaj način tj. putem naučnih skupova, konferencija, okruglih stolova i drugih oblika naučnog ekspliciranja umnih ljudi našeg zemlje više uključe i aktiviraju u rješavanju naših gorući nacionalnih, državnih, ekonomskih, socijalnih i svih drugih problema i na taj način opravdaju misiju koju su preuzeli na sebi i daju svoj doprinos u rješavanju istih kako bi ih historija zapamtila kao konstruktivne graditelje svog naroda i države, a ne nijeme posmatrače i pasivne kritičare.
Bihać, 24.10.2020.
Naučni odbor Konferencije