Previous Next

Intervju - prof. dr. Hajrudin Hodžić

ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET U BIHAĆU MORA BITI SVJETIONIK, NAUČNA OAZA I INTELEKTUALNA KIČMA BOŠNJAKA U KRAJINI ALI I RASADNIK TALENATA I KVALITETNOG KADRA

Razgovarao: Hamdija Nesimović

Prof. dr. Hajrudin Hodžić je rođen u Tuzli 31.10.1977. godine. Osnovnu školu završio je u Stuparima, općina Kladanj 1992. godine, a srednju školu šerijatskih nauka i arapskog jezika te Šerijatski fakultet u Damasku, Sirija. Poslije diplomiranja upisao je postdiplomski studij na Institutu El-Feth el-islami u Damasku, ogranak Univerziteta Al-Azhar, a magistrirao 2010. Godine 2014. uspješno je odbranio doktorsku disertaciju iz oblasti arapskog jezika na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Autor je dvije knjige i velikog broja nаučnih rаdovа. Samostalno je sa arapskog jezika preveo tri, a učestvovao je u prevođenju više od deset djela.

Dr. Hodžić je zaposlen na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću od 2004. godine. U periodu 2014-2018. obavljao je dužnost prodekana za naučno-istraživački rad, a na prijedlog Upravnog odbora Rijaset Islamske zajednice ga je 2018. godine imenovao za dekana Fakulteta.

Uvaženi dekane dr. Hodžiću, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću ovih dana obilježava 25 godina kontinuiranog rada. Šta u najkraćem možete reći o tom periodu Fakulteta?

Dvadeset i pet godina djelovanja Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću posmatrano kroz rezultate ostvarene na polju nastavnog procesa, naučno-istraživačkog i ukupnog rada je vrijedno pažnje i poštovanja. Dva studijska programa na kojima se izvodi nastava na I i II ciklusu studija, 796 diplomanata, 290 aktivnih studenata, četiri naučne konferencije, petnaest zbornika radova, više okruglih stolova, desetine objavljenih naučnih djela čiji autori su uposlenici i saradnici Fakulteta – samo su neki od impozantnih rezultata realizovanih u prethodnom periodu. Uz spomenuto Fakultet je svojom organizovanošću, brojnim uspjesima i kvalitetnom saradnjom sa Univerzitetom u Bihaću, njegovim članicama, Ministarstvom obrazovanja, nauke i kulture, Bihaćkim muftijstvom, na čelu sa hfz. Mehmedom Kudićem, i medresom „Reis Džemaludin ef. Čaušević“ iz Cazina postao respektabilan faktor u  zajednici. Zaslužni za sve ostvareno su svi koji su radili ili rade na Fakultetu posebno uposlenici od prvih dana: dr. Muharem Štulanović, dr. Fuad Sedić, dipl. iur. Mehmed Duraković, dr. Sulejman Topoljak, Hamdija Nesimović te muftija bihaćki Hasan ef. Makić, kao i brojni vanjski saradnici koji se nisu štedili da kroz angažman u nastavnom procesu pomognu u razvoju naše institucije.

Ako realno sagledamo pređeni put i sve što se na njemu dostiglo s pravom možemo konstatovati da je Fakultet ispunio očekivanja i zadaću zbog koje je osnovan. To obavezuje rukovodstvo i uposlenike Fakulteta da nastave još bržim koracima u pravcu njegovog daljnjeg razvoja i ispunjenja neophodnih standarda.

Osnivač Fakulteta je Sabor IZ-e u Bosni i Hercegovini. Kako ocjenjujete da u zadnje vrijeme Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ-e pa i reisu-l-ulema daju snažniju podršku Fakultetu s ciljem njegovog bržeg razvoja?

Raduje nas bezrezervno povjerenje koje imamo od Rijaseta IZ-e na čelu sa uvaženim reisu-l-ulemom dr. Huseinom ef. Kavazovićem i Uprave za nauku i obrazovanje, na čelu sa dr. Dževadom Hodžićem. Ono se manifestuje na više načina, ponajviše kroz podršku zapošljavanja novog i mlađeg kadra. To nas motiviše da se dodatno trudimo i pravimo iskorake kako bi Fakultet išao bržim koracima naprijed. Cijenimo stavove reisu-l-uleme i direktora Uprave za nauku i obrazovanje da su svi fakulteti unutar IZ-e jednako bitni, svaki na svoj način.

Islamski pedagoški fakultet u Bihaću je visokoobrazovna institucija od strateškog značaja za Islamsku zajednicu i Bošnjake u cjelini zbog mnogo razloga, od kojih je i geografska udaljenost od Sarajeva. Fakultet svojim djelovanjem obogaćuje akademski prostor u ovom dijelu naše domovine, što je Rijaset IZ-e prepoznao i zbog toga daje jaku podršku njegovom radu i razvoju.

Zadnje vrijeme Fakultet je uspio zaposliti nekoliko mladih saradnika. Polažete li nade u njihovu spremnost da vam uz iskusnije nastavnike pomognu, bilo individualno ili timski?

Novi kadar u svakom kolektivu je veliko osvježenje, pa tako i na našem Fakultetu. Mlade kolege i kolegice su vrijedni i predano obavljaju svoj posao, rado se uključuju u dodatne zadatke i vannastavne aktivnosti koje nudimo studentima ali i građanima Bihaća, po čemu smo postali prepoznatljivi među ostalim članicama Univerziteta i obrazovnim ustanovama općenito.

Svjedoci smo da na Fakultetu polahko stupa na scenu smjena generacija. Spoj energije, mladosti i iskustva je uvijek davao odlične rezultate. Naša je intencija i plan da maksimalno iskoristimo prisustvo iskusnih profesora, koji mogu biti dobri primjeri mlađim kolegama. Proces podmlađivanja kadra će se nastaviti u narednom periodu, ako Bog da, i nastojat ćemo da izborom novog kadra dobijemo perspektivne stručnjake koji će biti okosnica razvoja Fakulteta u budućnosti.

Da li Fakultet radi na svom promovisanju, certificiranju i evaluaciji studijskih programa?

Prednost članstva Fakulteta u Univerzitetu je što se svako pet godina sprovodi redovna institucionalna akreditacija Univerziteta pri čemu naš fakultet zbog brojnih prednosti i specifičnosti igra značajnu ulogu kroz ispunjavanje brojnih kriterija i podkriterija za uspješnu akreditaciju.

Tokom prethodne akademske godine Univerzitet je reakreditovan nakon čega se pristupilo akreditaciji studijskih programa, u čemu je učestvovao i naš fakultet sa jednim studijskim programom. Svaki studijski program, kako to nalaže i sam zakon, revidiramo svake četiri godinu i tom prilikom otklanjamo određene nedostatke koje uočavamo prilikom realizacije nastavnog procesa, a isto tako unosimo određena poboljšanja za koja smatramo da će dodatno unaprijediti znanja i kompetencije studenata.

Značajna pažnja se poklanja promociji Fakulteta kroz učestvovanje njegovih nastavnika na raznim okruglim stolovima, konferencijama, naučnim skupovima, kroz objavljivanje određenih promotivnih materijala i vijesti o dešavanjima na Fakultetu koje se medijski prezentuju javnosti. Poseban fokus se stavlja na promociju Fakulteta među maturantima srednjih škola, što pozitivno utječe na broj i kvalitet studenata koji ga upisuju.

Ono što nas zabrinjava jeste činjenica da je migracija Krajišnika u zemlje Zapadne Evrope svakim danom sve izraženija, daleko više nego u ostalim dijelovima BiH. Posebno zastrašujući je podatak kojeg je objavilo Federalno ministarstvo obrazovanja da je za samo šest godina broj upisanih učenika u prvi razred osnovnih škola na USK-a smanjen za 31%. Taj podatak bi trebao da zabrine sve nas i da bude povod za uzbunu na svim nivoima vlasti u našoj domovini.

Kakve su danas mogućnosti za bavljenje naučnim radom na Fakultetu i koliko se tom važnom segmentu pridaje pažnje?

Pored nastavnog procesa, naučno-istraživački rad je komponenta bez koje se ne može zamisliti visoko obrazovanje. Ono je bitno određeno naukom i naučno-istraživačkim radom na kojem dobrim dijelom egzistira moderna nauka. S tim u vezi na našem fakultetu su poduzeti značajni koraci. Fakultet je organizovao nekoliko naučnih konferencija, a ove godine objavljuje 12. broj Zbornika u kojima naši uposlenici aktivno učestvuju svojim radovima.

Smatram da se upravo u ovom segmentu djelovanja Fakulteta može i treba napraviti veći iskorak, jer, pored nastave, naučno-istraživački rad je najznačajnija odlika izraslih visokoškolskih ustanova. Vjerujem da će nedavno usvojeni Zakon o naučno-istraživačkom radu USK-a sistematski urediti ovu oblast i unaprijediti je na nivou Univerziteta.

Da li ambivalentna pozicija Fakulteta naspram Univerziteta i Ministarstva obrazovanja, s jedne strane, i Rijaseta IZ-e s druge strane, otežava njegovo funkcionisanje u administrativnom smislu?

U administrativnom smislu Fakultet ima veoma tijesnu saradnju sa tri spomenute strane i teško je blagovremeno ispoštovati sve obaveze prema svima. Možda je najkompleksnije pitanje napredovanja u viša nastavnička zvanja, gdje taj proces zna potrajati i do 4-5 mjeseci, što često dovodi do teškoća u realizaciji same nastave. Mišljenja sam da bi trebalo razmotriti skraćivanje ove procedure s čime bi se izbjegle određene nedoumice, pa i nadležmosti i skratio put u rješavanju brojnih pitanja.

Bez obzira na komplikovanost Fakultet uspijeva odgovoriti svim zahtjevima i obavezama, iako to iziskuje značajan trud i zalaganje, posebno od administrativnog osoblja. I pored svega toga u tome vidim pozitivne strane jer su to filteri koji nas čuvaju u našem radu i dižu nivo transparentnosti u ovim veoma osjetljivim procesima.

Sa druge strane, smatram da smo dodatno obogaćeni činjenicom da o nama brinu i da nas podržavaju i državne institucije i Islamska zajednica. To je sigurno prednost ovog modela.

Kako vidite Fakultet u budućnosti?

Rijaset Islamske zajednice je formiranjem Komisije za izradu Strategije razvoja visokoškolskih institucija IZ-e u BiH, na čelu sa uvaženim prof. dr. Nusretom Isanovićem, kvalitetno je trasiralo put visokoškolskom obrazovanju unutar naše Zajednice. Naš Fakultet je, kao i ostali, dobro pozicioniran u spomenutoj strategiji i u svom djelovanju se prema njoj i ravna.

Islamski pedagoški fakultet u Bihaću vidim kao jaku i stabilnu članicu Univerziteta u Bihaću koja istovremeno gaji dobre veze i tijesno sarađuje sa  fakultetima i institutima unutar IZ-e. Fakultet mora biti svjetionik, naučna oaza i intelektualna kičma Bošnjaka u Krajini ali i rasadnik talenata i kvalitetnog kadra. On treba izrasti u naučni i centar naroda kojem pripada, lučonoša znanja, servis različitih edukativnih usluga prema građanima i zagovornik cjeloživotnog obrazovanja.

Specifičnost Fakulteta je što jedini na Univerzitetu i u okviru IZ-e ima Studentski dom. Šta možete reći o njegovom kapacitetu, funkcionisanju i mogućnosti da Vlada USK-a participira u troškovima Studentskog doma?

Islamski pedagoški fakultet je jedina članica Univerziteta u Bihaću koja nudi smještaj za studente, kako za one našeg fakulteta tako i za studente ostalih fakulteta bihaćkog Univerziteta. Dom je kapaciteta 100 kreveta. U okviru Doma funkcioniše restoran u kojem se pripremaju tri obroka dnevno. Unutar zgrade na raspolaganju je WIFI mreža, kao i fitness-centar za sve korisnike Doma.

Nedavno smo uz pomoć donatora iz institucije Bejtuz-zekat iz Kuvajta, a uz posredovanje Vakufske direkcije i podršku dr. Senaida Zajimovića, uspjeli rekonstruisati Studentski dom i podigli nivo kvaliteta usluga koje se pružaju korisnicima Doma.

Odnedavno smo ušli u pregovore sa Ministarstvom obrazovanja USK-a s ciljem da Vlada USK-a subvencionira troškove za određene kategorije korisnika i na tom planu su poduzeti konkretni koraci, čije pozitivne efekte očekujemo veoma brzo. Cilj nam je obezbijediti veoma kvalitetne uvjete studiranja, ne samo za naše studente, nego i za studente drugih fakulteta, kako bismo zadržali studentsku populaciju koja odlazi u Austriju i Sloveniju, gdje su uvjeti studiranja daleko povoljniji.

Također, smatram da je internatski smještaj dodatna šansa da kroz brojne vannastavne aktivnosti studentima koji stanuju u našem internatu ponudimo kvalitetan sadržaj uz pomoć kojeg će steći dodatne vještine, znanja, iskustva i kvalitetno popuniti svoje slobodno vrijeme.

I Fakultet se suočava s poteškoćama izazvanim pandemijom korona virusa. Kako ih prevazilazite?

Pojavom ovog virusa sredinom marta mjeseca 2020. godine uposlenici Fakulteta, kao i cijeli Univerzitet, su za samo nekoliko dana uspjeli transformisati nastavu i početi sa nastavom putem online-platformi. Osjećajući potrebu da smo kao visokoobrazovna institucija dužni ponuditi našim sugrađanima određene vidove pomoći, jer smo to uvijek i činili, pokrenuli smo nekoliko aktivnosti, od kojih su serijal predavanja koji je nosio naziv „Minute smiraja“ i online-savjetovalište iz različitih oblasti, što je naišlo na veoma pozitivne reakcije javnosti.

Pojava Covida-19 nas nije spriječila da tokom ove godine pripremimo čak tri zbornika radova i da u oktobru realizujemo međunarodnu naučnu konferenciju o migracijama. Nastava u zimskom semestru ove akademske godine se, kao i na svim ostalim fakultetima Univerziteta, odvija u prostorijama Fakulteta, uz poštivanje svih higijensko-epidemioloških mjera. Izuzetak su vanjski saradnici izvan USK-a koji nastavu realizuju putem online-platformi.

I na kraju, s kojom porukom čitaocima zaključujete ovaj razgovor?

Ovo su teška vremena kroz koja prolazi naša država i naš narod. Spas nam je u poštivanju naših institucija, njihovom jačanju i podržavanju, jer samo uz jake institucije i institucionalno djelovanje možemo opstati na ovim prostorima i ovoj vjetrometini. Sve mimo toga je samo prividno rješenje i uspjeh. Samo zbijanjem safova i slijeđenjem uputa naših institucija možemo stići do luke spasa. Naše institucije nas okupljaju i štite naše vjerske, nacionalne i svake druge interese i eventualnim njihovim slabljenjem dovodimo u pitanje i naš biološki opstanak na ovim prostorima. Vjerujem da smo mi mudar, svjestan i trezven narod i da ćemo čuvati i pomagati naše institucije na svaki mogući način.

Preporod, 01.01.2021. (broj 01/1179)