Na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću održana je edukacija nastavnika i saradnika posvećena unapređenju kvaliteta planiranja i vrednovanja visokoškolske nastave, s posebnim naglaskom na definiranje i mjerenje ishoda učenja te usklađivanje studentskog radnog opterećenja s ECTS bodovima. Edukaciju su realizirali prof. dr. Izet Pehlić i prof. dr. Nedim Čirić.
Prof. dr. Izet Pehlić govorio je o pravilnom definiranju ciljeva i ishoda učenja, njihovoj ulozi u planiranju nastavnog procesa te potrebi njihovog jasnog povezivanja sa sadržajima i aktivnostima studenata. U nastavku edukacije prof. dr. Nedim Čirić predstavio je načine mjerenja ostvarenosti ishoda učenja, s naglaskom na povezivanje ishoda sa studentskim aktivnostima, dokazima o njihovom ostvarenju i unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja. Posebna pažnja posvećena je razlikovanju mjerenja ostvarenosti ishoda od procjene studentskog radnog opterećenja.
Kroz praktičan rad predstavljen je SRS kalkulator, njegova namjena i način korištenja pri provjeri usklađenosti stvarnog studentskog opterećenja s brojem ECTS bodova dodijeljenih predmetu. Učesnicima je korak po korak pojašnjeno kako se u studentsko opterećenje uključuju kontaktna nastava, čitanje i učenje literature, izrada pisanih i praktičnih zadataka, prezentacije, samostalni rad i drugi oblici studentskih aktivnosti. Na konkretnom primjeru nastavnog predmeta prikazan je cjelokupan postupak – od formuliranog ishoda učenja i načina njegove provjere, preko procjene vremena potrebnog za izvršavanje pojedinih studentskih aktivnosti, do izračunavanja ukupnog broja studentskih radnih sati i njegove povezanosti s ECTS bodovima.
Edukacija je bila usmjerena na praktičnu primjenu predstavljenih postupaka u planiranju i realizaciji nastave, kao i na dodatno osnaživanje kulture kvaliteta na Fakultetu. Posebno je naglašeno da ishodi učenja, studentsko opterećenje i ECTS ne trebaju biti posmatrani samo kao formalni elementi silabusa i studijskih programa. Njihova svrha je omogućiti realno planiranje nastavnog procesa u kojem postoji jasna povezanost između onoga što student treba ostvariti, aktivnosti kroz koje to ostvaruje, načina na koji se ostvarenje provjerava i vremena koje je studentu za to potrebno.
Kvalitet nastave ne određuje količina sadržaja koju je nastavnik izložio, nego ono što je student nakon procesa učenja sposoban razumjeti, primijeniti, analizirati i samostalno uraditi.
