KOMPARATIVNA PRAGMATIČKA ANALIZA UVREDE I KLEVETE I NJIHOVE PRAVNE REFLEKSIJE
DOI:
https://doi.org/10.52535/27441695.2019.11.261-275Ključne riječi:
uvreda, kleveta, dekriminalizacija, komparativna analiza, pragmatična analiza.Sažetak
Čast i ugled ličnosti predstavljaju jednu od značajnih društvenih vrijednosti. Ukoliko onemogućimo pojedincima da štite svoje lično dostojanstvo i ugled, bitno zadiremo u osnovna ljudska prava. Bosna i Hercegovina je izvršila dekriminalizaciju klevete i uvrede putem donošenja Zakon o kleveti. Osnovne osobine krivičnih djela protiv časti i ugleda određene su krivičnim zakonima početkom XIX vijeka kada su utvrđene jasnije granice između klevete i uvrede. Naime, određeni dio teoretičara smatra da je kažnjavanje za klevetu i uvredu na ovaj način necivilizirano i nedemokratsko ponašanje koje ugrožava slobodu medija i u krajnjoj instanci narušava osnovna ljudska prava i slobode. Stoga se države trebaju približiti demokratskim standardima putem dekriminalizacije klevete i uvrede. Upravo iz gore pomenutog razloga u radu se obrađuje komparativna analiza zakonodavstva u domenu klevete i uvrede kao i njene pravne refleksije. Nadalje u praksi postoje veliki problemi prilikom dokazivanja uvrede i klevete. Stoga je nužno pristupiti pragmatičkoj analizi upotrijebljenih termina u kontekstu klevete. Naime, tuženi se može braniti konstatacijom da „to nije mislio na takav način“, odnosno, da svojom izjavom nije namjeravao postići navedenu pravnu posljedicu pa smo stoga pristupili utvrđivanju pragmatičnih ciljeva uvrede i klevete i njihove pravne refleksije.
