KRIPTOVALUTE U PRIZMI ISLAMSKOG PRAVA

Sažetak

Kroz dugu historiju ljudske zajednice novac je poprimio različite forme, a kriptovalute su njegovo najnovije izdanje. Ovaj rad ima za cilj predstaviti kriptovalute, kako one funkcioniraju, koje su njihove prednosti i nedostaci i kako ih islamsko pravo tretira.
Za razumijevanje suštine kriptovaluta neophodno je shvatiti nekoliko ključnih termina, kao što su blockchain, privatni ključevi, elektronski novčanici, rudarenje i sl..
Jedan dio islamskih učenjaka, stanovišta je da je novac ekskluzivan naziv za zlato i srebro. Kovanice od drugih metala mimo zlata i srebra, čija je nominalna vrijednost veća od stvarne, ova skupina ne smatra novcem i tretira ih robom. Drugi dio učenjaka novcem naziva sve što se koristi kao platno sredstvo pri razmjeni dobara, radilo se o zlatu, srebru, bakru, papiru ili bilo čemu drugom ukoliko bude opće prihvaćeno kao platno sredstvo.
Islamski učenjaci jednoglasni su u stavu da je kovanje novca mimo legitimne državne kovaonice zabranjeno ukoliko predstavlja stvarnu i realnu štetu po zajednicu, a kada je šteta moguća, ali nije stvarna, islamski učenjaci po pitanju izdavanja i štampanja novca od strane drugih, mimo vlasti imaju dva oprečna mišljenja.
Većina savremenih učenjaka stanovišta je da su kriptovalute, poput Bitcoina, zabranjene, znatan dio njih ostao je suzdržan, a manji dio učenjaka smatra kriptovalute dozvoljenim, uz određene uvjete.
Osnovni argumenti zabrane su činjenica da kriptovalute ne izdaje i ne regulira država, obavijene su velom nepoznanica, pospješuju nelegalne aktivnosti i crno tržište, nestabilne su i ophođenje njima liči hazardu i kocki. Dozvola kriptovaluta bazira se na univerzalnom pravilu da je svaka stvar u osnovi dozvoljena sve dok validan argument ne potvrdi suprotno te činjenici da su one postale vrijedna imovina i da obavljaju funkciju novca.